Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

Nando Breški, univ. bacc. psych.

Sadržaj

  1. Princip KBT-a
  2. Često korišteni alati
  3. Što očekivati
  4. Stručnjaci za KBT na Serenity-u
  5. Reference

Princip KBT-a

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedna je od najistraživanijih i najšire primijenjenih oblika psihoterapije danas. Nastala je 1960 ih na temelju rada Alberta Ellisa i Aarona Becka. Identificirajući i propitkivajući neproduktivne “automatske misli”, klijenti se oslobađaju negativnih obrazaca razmišljanja. KBT se zasniva na jednostavnoj ideji: vaše misli utječu na vaše osjećaje i postupke.


U KBT-u učite prepoznati te „automatske misli” (npr. pretpostavke najgoreg ishoda ili grubo odnošenje prema sebi) zbog kojih se možete osjećati tjeskobno ili tužno, a zatim vježbate zamjenu tih misli uravnoteženijim i realnijim mislima. Ova promjena često odmah olakšava raspoloženje i otvara prostor za zdravije ponašanje.


KBT se odvija poput zajedničkog rješavanja problema. Zajedno s terapeutom postavljate jasne ciljeve („Želim se manje brinuti za prezentacije na poslu“) i definirate korake za njihovo ostvarenje.

Često korišteni alati

  • Dnevnik misli - bilježenje situacija, osjećaja i „automatskih misli“
  • Bihevioralni eksperimenti - ispitivanje novih načina ponašanja i analiza ishoda.
  • „Domaća zadaća“ - npr. kratko bilježenje trenutaka tjeskobe i novih reakcija.

S vremenom, KBT gradi Vaše mentalne alate koje možete koristiti i nakon terapije. Vježbanjem samopromatranja misli postajete vlastiti trener; ranije uočavate neproduktivne obrasce i birate mudrije reakcije. Mnogi ljudi nakon što usvoje ove vještine iskuse veće samopouzdanje, bolje podnošenje stresa i zadovoljnije odnose jer ih više ne vode stari, negativni misaoni obrasci.

Što očekivati

Uobičajeni tijek KBT-a traje 12–20 seansi na tjednoj bazi, iako točno trajanje ovisi o individualnim potrebama. U ranim fazama terapeut i klijent zajednički postavljaju konkretne ciljeve (npr. “Želim smanjiti paniku sa svakodnevne na jednomjesečnu”) i uče pratiti misli i raspoloženje. Klijenti vježbaju tehnike izvan terapije poput kognitivnog restruktuiranja (“Ne mogu kontrolirati sve, ali mogu upravljati svojom reakcijom”) ili vježbe opuštanja kako bi izgradili osjećaj kontrole nad svojim mislima i emocijama. Do kraja terapije, razvit će te alate koje možete koristiti kroz cijeli život.


Istraživanja potvrđuju učinkovitost KBT a za širok spektar poteškoća, od anksioznih i depresivnih poremećaja PTSP-a [1, 2] i nesanice [3]. Njegov strukturiran pristup, naglasak na mjerljivim rezultatima i snažna znanstvena potpora čine ga prvom odlukom suvremenog mentalnog zdravstva.

Stručnjaci za KBT na Serenity-u

KBT prvi stupanj: Antonio Topić, Ana Mihovilović, Emma Doležal, Tihana Gorjanac Midžić, Marija Grubišić

KBT drugi stupanj: Jakov Čičko, Antonio Topić, Ana Mihovilović, Katarina Perkušić, Dario Vlahović, Tea Beissmann, Dragana Jandrić, Nikolina Vargović Jelšik, Antonia Peroš

Reference

  1. Hofmann, S. G., Asnaani, A., Vonk, I. J., Sawyer, A. T., & Fang, A. (2012). The Efficacy of Cognitive Behavioral Therapy: A Review of Meta-analyses. Cognitive therapy and research, 36(5), 427–440. https://doi.org/10.1007/s10608-012-9476-1
  2. Öst, L. G., Enebrink, P., Finnes, A., Ghaderi, A., Havnen, A., Kvale, G., Salomonsson, S., & Wergeland, G. J. (2023). Cognitive behavior therapy for adult post-traumatic stress disorder in routine clinical care: A systematic review and meta-analysis. Behaviour research and therapy, 166, 104323. https://doi.org/10.1016/j.brat.2023.104323
  3. Rossman J. (2019). Cognitive-Behavioral Therapy for Insomnia: An Effective and Underutilized Treatment for Insomnia. American journal of lifestyle medicine, 13(6), 544–547. https://doi.org/10.1177/1559827619867677