Sadržaj
Princip KBT-a
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedna je od najistraživanijih i najšire primijenjenih oblika psihoterapije danas. Nastala je 1960 ih na temelju rada Alberta Ellisa i Aarona Becka. Identificirajući i propitkivajući neproduktivne “automatske misli”, klijenti se oslobađaju negativnih obrazaca razmišljanja. KBT se zasniva na jednostavnoj ideji: vaše misli utječu na vaše osjećaje i postupke.
U KBT-u učite prepoznati te „automatske misli” (npr. pretpostavke najgoreg ishoda ili grubo odnošenje prema sebi) zbog kojih se možete osjećati tjeskobno ili tužno, a zatim vježbate zamjenu tih misli uravnoteženijim i realnijim mislima. Ova promjena često odmah olakšava raspoloženje i otvara prostor za zdravije ponašanje.
KBT se odvija poput zajedničkog rješavanja problema. Zajedno s terapeutom postavljate jasne ciljeve („Želim se manje brinuti za prezentacije na poslu“) i definirate korake za njihovo ostvarenje.
Često korišteni alati
- Dnevnik misli - bilježenje situacija, osjećaja i „automatskih misli“
- Bihevioralni eksperimenti - ispitivanje novih načina ponašanja i analiza ishoda.
- „Domaća zadaća“ - npr. kratko bilježenje trenutaka tjeskobe i novih reakcija.
S vremenom, KBT gradi Vaše mentalne alate koje možete koristiti i nakon terapije. Vježbanjem samopromatranja misli postajete vlastiti trener; ranije uočavate neproduktivne obrasce i birate mudrije reakcije. Mnogi ljudi nakon što usvoje ove vještine iskuse veće samopouzdanje, bolje podnošenje stresa i zadovoljnije odnose jer ih više ne vode stari, negativni misaoni obrasci.
Što očekivati
Uobičajeni tijek KBT-a traje 12–20 seansi na tjednoj bazi, iako točno trajanje ovisi o individualnim potrebama. U ranim fazama terapeut i klijent zajednički postavljaju konkretne ciljeve (npr. “Želim smanjiti paniku sa svakodnevne na jednomjesečnu”) i uče pratiti misli i raspoloženje. Klijenti vježbaju tehnike izvan terapije poput kognitivnog restruktuiranja (“Ne mogu kontrolirati sve, ali mogu upravljati svojom reakcijom”) ili vježbe opuštanja kako bi izgradili osjećaj kontrole nad svojim mislima i emocijama. Do kraja terapije, razvit će te alate koje možete koristiti kroz cijeli život.
Istraživanja potvrđuju učinkovitost KBT a za širok spektar poteškoća, od anksioznih i depresivnih poremećaja PTSP-a [1, 2] i nesanice [3]. Njegov strukturiran pristup, naglasak na mjerljivim rezultatima i snažna znanstvena potpora čine ga prvom odlukom suvremenog mentalnog zdravstva.
Stručnjaci za KBT na Serenity-u
KBT prvi stupanj: Antonio Topić, Ana Mihovilović, Emma Doležal, Tihana Gorjanac Midžić
KBT drugi stupanj: Jakov Čičko, Antonio Topić, Ana Mihovilović, Dario Vlahović, Tea Beissmann
Reference
- Hofmann, S. G., Asnaani, A., Vonk, I. J., Sawyer, A. T., & Fang, A. (2012). The Efficacy of Cognitive Behavioral Therapy: A Review of Meta-analyses. Cognitive therapy and research, 36(5), 427–440. https://doi.org/10.1007/s10608-012-9476-1
- Öst, L. G., Enebrink, P., Finnes, A., Ghaderi, A., Havnen, A., Kvale, G., Salomonsson, S., & Wergeland, G. J. (2023). Cognitive behavior therapy for adult post-traumatic stress disorder in routine clinical care: A systematic review and meta-analysis. Behaviour research and therapy, 166, 104323. https://doi.org/10.1016/j.brat.2023.104323
- Rossman J. (2019). Cognitive-Behavioral Therapy for Insomnia: An Effective and Underutilized Treatment for Insomnia. American journal of lifestyle medicine, 13(6), 544–547. https://doi.org/10.1177/1559827619867677