Odrastao sam u doba kad se išlo od portuna do portuna kako bi se okupila cijela ekipa za druženje u kvartu. Nekada nije trebalo ni pozvoniti, nego samo izaći iz kuće i pronaći cijelu ekipu već na igralištu ili u nekoj od bezbrojnih “radnih akcija” koje smo smišljali kao djeca.

Danas prolazim pokraj igrališta obraslog travom pa tu i tamo vidim pokoju grupicu djece kako sjede na zidiću i gledaju u mobitele…

Eksponencijalni razvoj društvenih mreža najopasnija je tiha pandemija koja se već duboko uvukla u našu svakodnevicu, a pogotovo u svakodnevicu mlađih naraštaja. Od malih nogu okruženi su propagiranim idealima koji im oduzimaju mogućnost da uživaju u vlastitim životima jer uvijek postoji netko “sretniji”, netko “uspješniji”. Da ne govorim o činjeničnim neurološkim promjenama na dopaminskim receptorima koje uzrokuju društvene mreže.

Brojna istraživanja pokazuju da pretjerana upotreba društvenih mreža može negativno utjecati na mentalno zdravlje mladih. Pregled 43 studije objavljen u časopisu Behavioral Sciences (2023) istaknuo je da česta i problematična upotreba društvenih mreža kod mladih osoba može biti povezana s povećanim simptomima depresije, niskim samopouzdanjem i slabijim snom, a posebno su rizične djevojke (1).

Što se tiče anksioznosti, sustavni pregled iz 2025. godine objavljen u Journal of Adolescent Health pokazao je da više od polovice analiziranih studija otkriva pozitivnu povezanost između korištenja društvenih mreža i simptoma anksioznosti kod adolescenata. Ovaj učinak posebno je izražen kod onih koji pokazuju problematične obrasce korištenja (npr. kompulzivno pregledavanje i teško odvajanje od ekrana). Više vremena na društvenim mrežama može značiti više anksioznosti, osobito kada se mladi uspoređuju s drugima ili nailaze na negativne sadržaje (2).

Niz studija analizirao je odnos između društvenih mreža i samopoštovanja kod mladih. Prema sustavnom pregledu iz 2024. godine objavljenom u Adolescent Research Review, pokazalo se da veća učestalost korištenja društvenih mreža, posebice ako je praćena “ovisničkim” obrascima korištenja, može s vremenom snižavati razinu samopoštovanja kod adolescenata. U tom kontekstu, posebno problematične su usporedbe s drugima i potraga za “lajkovima” koje mogu voditi do osjećaja manje vrijednosti (3).

Razgovarao sam sa školskom psihologinjom u većinski muškoj školi nedavno i rekla mi je jednu od alarmantnijih stvari koje sam čuo u zadnje vrijeme: “Jednom sam prolazila kraj razreda u kojem profesorice nije bilo 15 minuta. Iz razreda se nije čuo ni jedan zvuk pa sam pomislila da je cijeli razred pobjegao kući. Međutim, kad sam došla do vrata, vidjela sam dvadesetak dječaka kako šute i gledaju u mobitele. Nema buke, nema anarhije, ne bacaju se stolice. Samo zvuk raznih kratkometražnih TikTok-style videa…”

Zaključak

Društvene mreže nisu samo alati – one su ekosustavi u kojima se oblikuju identiteti, samopouzdanje i pogled na svijet. A kad ti ekosustavi funkcioniraju na lajkovima, filtriranim životima i beskonačnom scrollanju, teško je očekivati da djeca izađu iz toga bez ogrebotina po duši.

Ako smo kao generacija znali prepoznati fizičku opasnost (“nemoj dirat žicu, ubit će te struja”), vrijeme je da naučimo prepoznavati i digitalne. Ne treba demonizirati tehnologiju – ali treba ozbiljno razmisliti o tome što gubimo kad je igralište prazno, a glave su pognute prema ekranima.

Možda je vrijeme da potaknemo naše mlade na “druženje na portunima”... a da im mi poslužimo kao primjer.

1. Azem, L., Al Alwani, R., Lucas, A., Alsaadi, B., Njihia, G., Bibi, B., Alzubaidi, M., & Househ, M. (2023). Social Media Use and Depression in Adolescents: A Scoping Review. Behavioral sciences (Basel, Switzerland), 13(6), 475. https://doi.org/10.3390/bs13060475

2. Kerr, B., Garimella, A., Pillarisetti, L., Charlly, N., Sullivan, K., & Moreno, M. A. (2025). Associations Between Social Media Use and Anxiety Among Adolescents: A Systematic Review Study. The Journal of adolescent health : official publication of the Society for Adolescent Medicine, 76(1), 18–28. https://doi.org/10.1016/j.jadohealth.2024.09.003

3. Kotijah, S., Yusuf, A., Fitryasari P.K., R., Manalu, N. V., Sumiatin, T., & Aditya, R. S. (2024). Social Media And Its Relationship With Self-Esteem Among Adolescents: A Systematic Review. Malaysian Journal of Public Health Medicine, 24(2), 85–95.